TRIK ISKUSNIH BAŠTOVANA Dodajte ovo u saksiju i muškatle će vam bujati “kao lude”, sve do pred zimu! – ITCbuss

TRIK ISKUSNIH BAŠTOVANA Dodajte ovo u saksiju i muškatle će vam bujati “kao lude”, sve do pred zimu!

Muškatle su jedna od najpopularnijih vrsta cvijeća na našim prostorima. Toliku popularnost duguju lakom održavanju i jeftinoj cijeni, a prije svega raskošnoj ljepoti cvjeta muškatle.

Saksije sa muškatlama najlepši su ukras svake bašte ili balkona, tokom ljeta, a da li ste znali da mogu da cvjetaju do kasne jeseni?

Evo kako da vam to uspije!

Ukoliko biljka nema dovoljno joda, razvijaće se usporeno i biti podložnija bolestima. Takođe, jod u biljkama reguliše protok vode i razmjenu kiseonika i čini ih otpornijim. Kod biljaka koje cvjetaju produžava vrijeme cvjetanja, ali ga možete koristiti i kod drugih biljaka, kao i za zalivanje povrća u bašti.

Takođe, od proljeća do jeseni muškatle je dobro dva puta mjesečno zalivati vodom u kojoj se nalazi prihrana za biljke na bazi fosfora, i to je dobro za podsticanje cvjetanja.

Obezbijediti muškatlama dovoljno joda veoma je lako – stavite kap farmaceutskog joda u litar vode, a potom sipajte 50 ml te vode s jodom uz unutrašnje ivice svake saksije. Pazite da ne pretjerate jer možete da oštetite koroken i pripazite da ga ne koristite sa proizvodima za biljke u kojima već ima joda jer će doza biti prevelika.

muskatle-na-terasi-696x463

Neki ljudi ove biljke povremeno (jednom nedjeljno) zaliju mlijekom jer i to pogoduje dobrom cvjetanju, ali i jačanju muškatli i boljoj apsorpciji hranljivih materija iz zemlje. Mlijeko sadrži potrebne minerale kao što su kalijum, kalcijum, fosfor i magnezijum.

Ovo predivno cvijeće voli sunce, pa ga držite na južnoj strani balkona ili dvorišta.

Pazite kako ih presađujete jer im korijen ne podnosi previše vlage pa je bitno da je drenaža u zemlji dobra, a to ćete postići, na primjer, mješanjem zemlje sa kamenčićima i stavljanjem sloja granula za drenažu na dno saksije.

Kada se na listovima pojave crvenkasti rubovi, to je znak da je muškatli hladno. To se najčešće događa kada je danju jako toplo, ali noći su hladne. U tom slučaju nije loše biljku noću staviti na toplije mjesto pa je ujutro opet izvaditi, i tako dok noći ne postanu toplije.

Prema nekim istraživanjima, muškatle je dobro imati i unutar kuće jer njen miris ublažava glavobolju i pomaže kod nesanice.

Ovo morate znati prije nego što iznesete muškatle napolje

Najbolje temperature za gajenje muškatli su od 10 do 27 stepeni. Na nižim temperaturama one polako počinju da propadaju. Zato ih ne iznosite napolje sve dok se temperatura napolju ne ustali, a noćne i jutarnje temperature pređu deset stepeni.

Zalivanje muškatli mora da bude redovno, ali umjereno. Neophodno je da biljke imaju dovoljno vlage, da listovi ne bi uvenuli. Previše vlage i pretjerano zalivanje izaziva truljenje korijena i zato zemljište treba da bude ravnomjerno vlažno. U kasnim popodnevnim časovima, ako noći nisu hladne mogu da se poprskaju odstajalom vodom.

Početkom proljeća muškatle treba orezati i zaliti. Poželjno je presaditi ih. Prihranjuju se đubrivom za muškatle, ili đubrivom za cvjetnice. Tokom vegetacije prihranu muškatla treba obavljati zalivanjem 1-2 puta nedejljno rastvorom za muškatle. Muškatle se, kao ni ostale biljke čiji listovi imaju dlačice, ne smiju prihranjivati prskanjem preko listova.

Kako presaditi i razmnožiti muškatle?

Muškatle se razmnožavaju sjemenom ili uzimanjem reznica zdravih, sočnih biljaka, a optimalno vrijeme za to je ljeto. Reznice na ožiljavanje treba staviti u topao, pješčani, umjereno vlažan kompost. Razmnožavanje sjemenom zahtjeva da sjeme bude svježe, jer brzo gubi sposobnost klijanja.

I muškatle mogu da se razbole 

Evo kako da to prepoznate i kako da ih liječite

Najčešća bolest muškatle je bakterijska pjegavost lista (Xsanthomonas pelargonii). Na naličju starijeg lišća pojavljuju se uljaste providne tačkice, koje zatim prerastaju u okrugle pjege sa crvenkastim ili sivim središnim dijelom i žutozelenom perifernom zonom. Pjege zatim postaju vidljive i sa lica lišća. Često se više pjega međusobna spaja, stvarajući veća oboljela mjesta (fleke), koja su često oivičena nervima. Jače napadnuti listovi se suše.

Oboljele listove treba odstraniti i spaliti. Jače napadnute biljke počupati i uništiti. Kod zalivanja ne kvasiti listove. Temperaturu i relativnu vlažnost vazduha snižavati češćim provjetravanjem. Preventivno tretirati fungicidima na bazi bakra.

Reznice uzimati samo od potpuno zdravih biljaka, odnosno od takvih koje najmanje posljednjih šest mjeseci nisu pokazivale nikakve znakove bolesti.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *